Matematika
Matematika/SESVETE
Strani jezici
Strani jezici/Sesvete
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb, Split
Matematika
Matematika/Zagreb
Ostalo
Ostalo/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Kemija
Kemija/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb (Maksimir)
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Split
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Fizika
Fizika/Sesvete
Matematika
Matematika/Zagreb
Strani jezici
Strani jezici/Zagreb
Prijevodi i tumačenja
Prijevodi i tumačenja/Zagreb

Pretraživanje na karti

karta

Hrvatski

Glasovne promjene

1. Prijeglas 

Kada se samoglasnik o nađe iza palatala (č, ć, š, ž, đ, dž, nj, lj, j), skupova št, žd i suglasnika c, prelazi u e: pužem -  puževi - pužev

 

Ako se ispred tih suglasnika u jednosložnim riječima nalazi e, prijeglas se NE provodi!!!

Takvo se izbjegavanje ponavljanja istog samoglasnika naziva r a z j e d n a č a v a nj e ili

d i s i m i l a c i j a: Beč - Bečom, jež -ježom.

 

PAZI: učiteljev, prijateljev; učiteljem, prijateljem, budući da imaju više od dva sloga!

 

 

2. Prijevoj

Prijevoj je izmjena (previjanje) samoglasnika u osnovi srodnih riječi (riječi s istom osnovom):

pomoći - pomagati                      teći - točiti - tjecati - pretakati

dovesti - dovoziti - dovažati        log - ležati - lijegati

 

Ova se promjena beziznimno i po strogo određenim pravilima provodili kroz povijeni razvitak hrvatskog jezika. Danas se ta pravila ne primjenjuju dosljedno.

 

3. Vokalizacija (zamjena l s o)

Glas l na kraju sloga prelazi u samoglasnik o:

 

dijel - dio,         gledalac - gledaoca,           cijel - cio

 

Ova  glasovna promjena je razlog što u glagolskom pridjevu radnom muškoga roda imamo završetak o: radio umjesto radil.

Gdjekad se ova glasovna promjena, zbog dužine sloga ili postojanja samoglasnika o, izostavlja: bolnica, stolnjak, jelka, alka; gol, stol, molba.

 

4. Nepostojano e

Pojedina kajkavska imena mjesta i prezimena imaju nepostojano e.

 

N. jd. Čakovec - G. jd. Čakovca, N. jd. Gubec - G. jd. Gupca

Nepostojano e može, kao i nepostojano a, uzrokovati  druge glasovne promjene (najčešće jednačenje po zvučnosti i mjestu tvorbe, jotaciju).

 

5. Jednačenje po zvučnosti

Ako se u promjeni oblika riječi ili tvorbi novih riječi zajedno nađu dva glasa, šumnika različita po zvučnosti, dolazi do zvučnog jednačenja.

Prvi se šumnik prilagođava zvučnosti drugoga tako da se prvi zamijeni svojim   parnjakom.

 

Zvučni         b   d   g   z   ž   đ   dž   -   -   -

Bezvučni     p   t   k    s   š    ć    č    f   c   h

 

 

a) zvučni suglasnik + bezvučni suglasnik = dva bezvučna suglasnika

 

N. jd. vrabac - G. jd. vrapca, a  ne vrabca,  b pokraj c prelazi u p

N. jd. izlazak - N. mn. izlasci, a ne izlazci, z ispred c prelazi u s

 

b) bezvučni suglasnik + zvučni suglasnik = dva bezvučna suglasnika

 

svadba ( svat +  -ba      *svatba)

zbogom ( s + bogom       *zbogom)

 

Jednačenje po zvučnosti uvijek se provodi u govoru dok se u pismu provodi uz neke iznimke, npr. podčiniti, gradski (da se dogodila promjena, bilo bi ovako: potčiniti, gratski).

 

 

6. Jednačenje po mjestu tvorbe

Ako se dva glasa različita po mjestu tvorbo nađu jedan uz drugog, oni se jednače tako da se prvi zamjenjuje svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.                                        Ovo se jednačenje odnosi na četiri glasa: s, z, h, n.

 

a) Ako se zubnici (dentali) s, z nađu među palatalima, oni se zamjenjuju svojim nepčanim

parom - š, ž.

nositi - nos + nja >nošnja

 

b) Ako se velar h nađe pred palatalima č,ć, zamjenjuje se nepčanim š.

orah + čić >oraščić

 

c) Ako se labiodental n nađe ispred dvousnenika (bijabijala) b, p, zamjenjuje se dvousnenim

m.

čin(iti) + -benik > čimbenik

U pismu se ovo jednačenje provodi uz određene iznimke: ako su lj, nj nastali glasovnom promjenom - snježan, ako su na početku osnove riječi i u nekim složenicama - jedanput.

 

7. Ispadanje suglasnika

a)  Kada se zajedno nađu dva ista suglasnika, ostaje samo jedan - ispadanje, gubljenje ili

redukcija.

od + dijeliti = odijeliti

Od ovog pravila odstupa  se kod superlativa koji počinju glasom j i u nekim složenicama, npr. najjači, najjužniji, nuzzarada, naddržavni.

 

b) Suglasnici d, t ispadaju ispred c, č, ć i u određenim suglasničkim skupinama:

otac - otca > oca            sudac - sudca > suca

mjes(t)ni, mos(t)ni, godiš(t)nji, nuž(d)ni, naprs(t)ka.

Neke riječi mogu imati dva lika: zadatak - zadatci i zadaci.

 

 

 

 

 

Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje
Komentari (0)


Napišite komentar

busy

Ažurirano (Ponedjeljak, 12 Prosinac 2011 10:44)

 

Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.

Imate objavljen oglas, istaknite ga:

  1. prijavite se na stranicu
  2. na oglasu kliknete na "Istaknite svoj oglas"
  3. sljedite jednostavne upute

Detaljniji opis i cjenik

classroom

Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa

Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.

Detaljnije

Matematika
Matematika/Sesvete
Glazbeni
Glazbeni/Zagreb
Predajte novi oglas Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Novo! Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje Instruktori, odgovarajte na pitanja, jer su odgovori i komentari povezani sa Vašim oglasom
Trenutno aktivnih Gostiju: 230 
Besplatno oglašavanje
APARTMANA
na 15 Online kataloga
i 13 jezika