Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Prijevodi i tumačenja
Prijevodi i tumačenja/Zagreb
Kemija
Kemija/Zagreb
Matematika
Matematika/SESVETE
Matematika
Matematika/ZAGREB
Matematika
Matematika/Split
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb
Matematika
Matematika/Zagreb (Maksimir)

Pretraživanje na karti

karta

Logika

 

SUD

"Neki su brodovi bijeli."

Sud je misao kojom se nešto tvrdi ili poriče.

Ustroj (struktura) suda:

Posredujuća misao: je misao pomoću koje obuhvaćamo neke predmete koje želimo pobliže odrediti ("brodovi").

Posredovana misao: misao kojom predmete pobliže određujemo ("bijeli").

Objektivno jedinstvo misli: u sudu su pojmovi ujedinjeni u jedinstvenu misao, koja kazuje kakav je neki predmet, OBJEKT. Stoga se može reći da jedinstvo pojmova koje se ostvaruje u sudu je OBJEKTIVNO.

Sud i iskaz

Iskaz je jezični iskaz kojim izričemo sud. Jezik logike i svakodnevni jezik nisu podudarni.

Aristotel je sud "neki su brodovi bijeli." Oblikovao: "bijelo (ili bijelost) pripada nekim brodovima. Isto tako sud "Neki čovjek trči." jezikom logike glasi: "Neki čovjek je u stanju trčanja."

Subjekt, predikat i spona

Subjekt je pojam o onom o čemu se sudom nešto izriče ili tvrdi.

Predikat (prirok) je pojam pomoću kojeg se u subjektu nešto izriče ili tvrdi.

Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata.

Ona je u sudu objekt moguće afirmacije ili negacije.

Četverostruka razdioba sudova

Sudovi po kvantiteti (kolikoći)

Sudovi po kvaliteti (kakvoći)

Sudovi po modalitetu (stupnju) vrijednosti

Sudovi po odnosu (relaciji)

-Sudovi po kvantiteti

Dijele se na opće (univerzalne) i posebne (partikularne) ovisno o tome koliki je opseg pojma subjekta mislimo u sudu.

"Svi psi jesu životinje." => opći (univerzalni) sud

Sud kojim mislimo CIJELI opseg pojma subjekta jest opći (univerzalni) sud

"Neki brodovi su bijeli." => posebni (partikularni) sud

Sud kojim mislimo DIO opsega pojma subjekta jest posebni (partikularni) sud

-Sudovi po kvaliteti

Dijele se na potvrdne (afirmativne) i niječne (negativne)

Potvrdni afirmativni sud: sud kojim posredujuću i posredovanu misao međusobno spajamo odnosno sud kojim nešto tvrdimo.

"Svi psi jesu životinje."

"Neki ljudi jesu glazbenici."

Niječni negativni sud: sud kojim posredujuću i posredovanu misao međusobno odvajamo odnosno sud kojim nešto poričemo.

"Nijedan pas nije biljka."

"Neka književna dijela nisu romani."

Kategorični sud - Sudovi po odnosu

Dijele se na: kategorične, hipotetične (uvjetne) i disjunktivne (rastavne)

Kategorični sudovi su sudovi koji:

imaju dva pojma: posredujuću i posredovanu misao (subjekt i predikat)

imaju priricanje ili pridavanje: predikat se pridaje subjektu

veza subjekta i predikata je BEZUVJETNA

razdioba kategoričnih sudova

Opći, potvrdan sud: "Svi kitovi(S) jesu sisavci(P)."            (P(S))   " Svi S su P."          "a"

Opći, niječan sud: "Nijedan kukac(S) nije ptica(P)."          (S) (P)  "Nijedan S nije P."    "e"         

Poseban, potvrdan sud: "Neki ljudi(S) jesu duhoviti(P)."     S()P)   "Neki S jesu P."        "i"

Poseban, niječan sud: "Neke ptice(S) nisu šarene(P)."       (S(P)    "Neki S nisu P."        "o"

A = cjelina, I = dio cjeline, E = nijekana cjelina, O = nijekani dio cjeline

1. sud je onaj oblik misli kojim predočavamo istinu

2. sud je misao koja je nužno istina ili neistinita (treće mogućnosti nema!!)

3. u suvremenoj logici istinitost i neistinitost nazivaju se istinosnim vrijednostima

4. svaki sud nužno posjeduje jednu (i to samo jednu) od dvije moguće istinosne vrijednosti

5. pri tome valja imati na umu da se razlikuju formalan i stvarna istinitost. Logiku zanima formalna istinitost, a stvarnom istinitošću bave se pojedine znanosti svaka na svome području.

"Vrijeme je lijepo."

"Kiša pada."

"Sada je 8 sati."

Navedenim mislima FORMALNO pridajemo objektivnu vrijednost time što smo ju oblikovali kao sud. Navedeni sudovi u ovom trenutku mogu stvarno biti neistiniti, dakle izgubili su objektivnu, ali ne i FORMALNU. Budući da je sud onaj oblik misli kojim predočavamo istinu, ono što nije logočki mislivo ne može biti ISTINITO. Da li je neki sud stvarno istinit, time se ne bavi logika nego pojedine znanosti.

Oprjeka među sudovima

Oprjeka je odnos među sudovima u kojem jednim sudom niječemo što drugim tvrdimo.

Protuslovna, proturječna ili kontradiktorna oprjeka

"Svi ljudi jesu smrtni."       "a"

"Neki ljudi nisu pravedni."  "o"

Navedeni sudovi imaju isti S i P, ali se razlikuju po kvantiteti. U protuslovnoj oprjeci uvijek je jedan sud istinit, a drugi neistinit.

Suprotna, protivna ili kontrarna oprjeka

"Svi ljudi jesu smrtni."               "a"

"Nijedan čovjek nije smrtan."     "e"

"Svi ljudi jesu pravedni."           "a" 

"Nijedan čovjek nije pravedan." "e"

Navedeni sudovi imaju isti S i P, istu kvantitetu, ali se razlikuju po kvaliteti. U suprotnoj oprjeci uvijek je jedan sud NEISTINIT, a ponekad su neistinita i oba.

Podsuprotni, potprotivni ili subkontrarni sudovi

"Neki ljudi su smrtni."          "i" 

"Neki ljudi nisu smrtni."       "o"  

"Neki ljudi jesu pravedni."    "i"      

"Neki ljudi nisu pravedni."    "o"

Jedan od podsuprotnih sudova uvijek je istinit, a ponekad su istinita i oba.

Podredni ili subalterni sudovi   

"Svi ljudi jesu smrtni."               "a"

"Neki ljudi jesu smrtni."              "i"

"Nijedan čovjek nije pravedan."  "e"

"Neki ljudi nisu pravedni."          "o"

U navedenom odnosu opći sud je podreditelj ili subalternant. Posebni sud je podređenik ili subalternat.

1. Iz istine podreditelja slijedi istina podređenika.

2. Iz neistine podreditelja ne mora slijediti neistinitost podređenika.

3. Iz istine podređenika ne slijedi, ali je moguća istina podreditelja.

ZAKLJUČAK

Zaključak je logični postupak pomoću kojeg jedan sud proistječe iz jednog suda (NEPOSREDNI ZAKLJUČAK) ili iz dva ili više sudova (POSREDAN ZAKLJUČAK).

Kada jedan sud NUŽNO proistječe iz drugog, odnosno drugih sudova, onda je takav zaključak deduktivan.

Valjan zaključak

"Svi sisavci jesu kralježnjaci."

"Sve pliskavice jesu kralježnjaci."

"Sve pliskavice jesu kralježnjaci."

Zaključak je valjan ako njegov zaglavak DOSLJEDNO proistječe iz premisa.

Induktivan zaključak

"Franc, Joža, Štef i Ivo vole piti."

"Franc, Joža, Štef i Ivo su Zagorci."

"Zagorci vole piti."

Kada jedan sud vjerojatno proistječe iz drugih sudova onda je to induktivan zaključak.

Dijelovi zaključka

    U svakom zaključku razlikujemo sud ili sudove od kojih zaključivanje polazi. Taj sud-sudove nazivamo premisama, prednjacima, antecedentima ili pretpostavkama.

    Sud koji slijedi iz premise ili premisa naziva se konkluzijom ili zaglavkom, a neki ga nazivaju i zaključnim sudom.

Neposredni zaključci po oprjeci

Neposredni zaključci po protuslovlju

"Svi ljudi jesu smrtni."            "a"  ISTINA

"Neki ljudi nisu smrtni."          "o"  NEISTINA

"Nijedan čovjek nije smrtan."  "e"  NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni."          "i"   ISTINA

1. Iz istinitosti nekog suda nužno slijedi neistinitost njemu protuslovnog suda.

2. Iz neistinitosti nekog suda nužno slijedi istinitost njemu protuslovnog suda.

Neposredni zaključci po suprotnosti

"Svi ljudi jesu smrtni."            "a"  ISTINA

"Nijedan čovjek nije smrtan."  "e"  NEISTINA

1. Iz istinitosti jednog suda nužno slijedi neistinitost njemu suprotnog suda.

"Svi ljudi jesu pravedni."            "a"  NEISTINA

"Nijedan čovjek nije pravedan."  "e"  NEISTINA

2. Iz neistinitosti nekog suda ne može se zaključiti da li je njemu suprotan sud istinit ili neistinit.

Neposredni zaključci po podsuprotnosti

"Neki ljudi jesu smrtni."     "i"   ISTINA

"Neki ljudi nisu smrtni."     "o"  NEISTINA 

1. Iz istinitosti nekog suda ne možemo zaključiti da li je njemu podsuprotan sud istinit ili neistinit.

2. Iz neistinitosti nekog suda nužno slijedi istinitost njemu podsuprotnog suda.

Neposredni zaključci po podrednosti

"Svi ljudi jesu smrtni."      "a"   NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni."    "i"    ISTINA

1. Iz istine podreditelja nužno slijedi istina podređenika.

"Svi brodovi su bijeli."       "a"  NEISTINA

"Neki su brodovi bijeli."      "i"  ISTINA

2. Iz neistine podreditelja nužno ne slijedi neistinitost podređenika.

"Neki vojnici jesu junaci."  "i"    ISTINA

"Svi vojnici jesu junaci."    "a"   NEISTINA

"Neki ljudi jesu smrtni."     "i"   ISTINA

"Svi ljudi jesu smrtni."       "a"  NEISTINA

1. Iz istine podređenika ne slijedi nužno istina podreditelja.

"Neki psi jesu mačke."

"Svi psi jesu mačke."

2. Iz neistine podređenika nužno slijedi neistinitost podreditelja.

Deduktivan posredan zaključak

"Svi ljudi su živa bića."

"Svi Grci su ljudi."

"Svi Grci su ljudi."

Podjela POSREDNIH zaključaka: DEDUKTIVAN, INDUKTIVAN I ANALOGIJSKI Z.

"Svi psi jesu sisavci."

"Svi jazavčari jesu psi."

"Svi jazavčari jesu sisavci."

Ovakav zaključak naziva se jednostavan posredan zaključak ili silogizam. Ovaj zaključak je DEDUKTIVAN (nužno slijedi iz premisa). OVAJ SILOGIZAM JE KATEGORIČKI SILOGIZAM.

Elementi kategoričkog silogizma

Svi ljudi su živa bića.

Svi Grci su ljudi.

Svi Grci(S) su živa bića(P).

Svaki kategorički silogizam sastoji se od 3 suda u kojima se pojavljuju 3 različita pojma, ali se svaki javlja 2 puta.

Pojam koji je subjekt konkluzije naziva se manji pojam ili TERMINUS MINOR.

Pojam koji je predikat konkluzije naziva se veći pojam ili TERMINUS MAIOR.

Manji i veći pojam nazivamo zajedničkim imenom skrajnji pojmovi iliTERMINI EKSTREMI.

Pojam koji se pojavljuje u obje premise, ali ga nema u konkluziji zove se srednji pojam ili TERMINUS MEDIUS.

Premisa u kojoj se uz srednji pojam nalazi veći pojam naziva se veća premisa ili PROPOSITIO MAIOR.

Premisa u kojoj se uz srednji pojam nalazi manji pojam naziva se manja premisa ili PROPOSITIO MINOR.

Figure i modusi kategoričkog silogizma

Prema položaju srednjega pojma u premisama razlikujemo 4 figure kat. Silogizma.

1. MP  2. PM  3. MP  4. PM     

    SM      SM       MS      MS

    SP       SP       SP       SP

Prema kvantiteti i kvaliteti premise i konkluzije unutar pojedinih figura razlikujemo moduse kateg. silogizma.  43 = 64 x 4 = 256

Kada bi oblikovanje silogizma ovisilo samo o kvantiteti i kvaliteti premisa i konkluzije tada bismo u 4 figure kateg. sil. Imali 256 modusa. Međutim, to je teoretska mogućnost jer postoje:

- opća pravila silogizma koja postoje za sve silogizme

- specijalna ili posebna pravila koja vrijede za pojedine figure

na temelju navedenih pravila dolazi se do 19 pravilnih modusa

1. Fig. = 4 modusa

2. Fig. = 4 modusa

3. Fig. = 6 modusa

4. Fig. = 5 modusa

             19 modusa

MODUSI ZA FIGURE:

1. Barbara, Celarent, Darii, Ferio

2. Cesare, Camestres, Festino, Baroco

3. Darapti, Datisi, Disamis, Felapton, Ferison, Bocardo

4. Bramantip, Camenes, Dimaris, Fesapo, Fresison

 

Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje
Komentari (6)


gost kaže:

16.12.2010
Glasovi: +2

gost kaže:

11.12.2011
Glasovi: +1

gost kaže:

0
koje su vrste posrednih zaključaka?
koje su vrste posrednih zaklju?aka?
 
30.05.2013
Glasovi: +3

gost kaže:

15.05.2015
Glasovi: +1

gost kaže:

07.12.2016
Glasovi: +1

gost kaže:

29.05.2019
Glasovi: +0

Napišite komentar

busy

Ažurirano (Utorak, 18 Siječanj 2011 16:13)

 

Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.

Imate objavljen oglas, istaknite ga:

  1. prijavite se na stranicu
  2. na oglasu kliknete na "Istaknite svoj oglas"
  3. sljedite jednostavne upute

Detaljniji opis i cjenik

classroom

Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa

Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.

Detaljnije

Matematika
Matematika/Sesvete
Predajte novi oglas Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta

Novo! Imate pitanje? Postavite ga ovdje! Postavite pitanje Instruktori, odgovarajte na pitanja, jer su odgovori i komentari povezani sa Vašim oglasom
Trenutno aktivnih Gostiju: 319 
Besplatno oglašavanje
APARTMANA
na 15 Online kataloga
i 13 jezika