Izdavač: Mladost, Zagreb, 1974

Ponešto o piscu:

Auguse Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu, gdje  u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja, na političkom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slastičar, čeh, a majka, mađarica. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše svoje prvo  djelo dopis U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist, nije se mogao dalje školovati. Njegova najveća djela su; Kameni svatovi, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin…

Umro je mlad 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva se šenoinim dobom.

Likovi:

Ursula             - vlasnica polovice stubičko - susedgradskog imanja

                        -čvrsta i ponosna žena

                        -pomalo naivna

                        -vjeruje kako ju Andrija Batur neće zakinuti

Andrija Bator             - madžarski kraljevski sudac

- prepreden do kraja

- ne preže ni pred čim

Palffy  - Batorov poslanik

      -preprepredeniji od gazde

Ovo je povjesni roman iz razloga što opisuje Seljačku bunu - povjesni događaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. No je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima.

Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva, a u trenutku predaje, Gubac postaje simbol velikog čovjeka, koji se odrekao sebe za druge.

Masovne scene su toliko realne da se čitaoc može uklopiti u djelo. Primjerice borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Tome pridonose mnogi akustični efekti, te su te scene sve u svenu dinamične izanimljive.

Unutar velike i neumoljive povjesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. To je idealni model ljubavi, jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Naravno kako bi se potkrijepio opći ton knjige, Jana je silovana,a Đuro se, kad ju vidi takvu, vraća u boj. To samo pokazuje kako je  osobna patnja, pretočena u patnju naroda.

Roman ipak završava u oportunističkom tonu, koji predviđa svjetliju budućnost.

Mjesto i vrijeme radnje:

Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine.

Prijan Lovro

Prijan Lovro je kraća pripovjest, u formi nešto duže novele.

Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.

Uloga piščeva lika u pripovjesti je vrlo značajna jer je, na taj način, autror mogao sudjelovati u građi te pripovjetke. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut, te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.

Še4noa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist
njemačkog, francuskog i talijanskog.

Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. On nema sredstava za školovanje, mora primati kojekakve službe jer je siromah; plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom, te ga zbog toga optužuju za pohlepnika, a on se ubije.

Šenoa je fabulu gradio na psiho-socialnim kontrastima. Glavni kontrast je želja - mogućnost, a sporedni su grad - selo, duhovno - svjetovno, moć, bogatstvo - siromaštvo.

Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne, seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana.

Naslov

Komentar

manje | veće

Dodaj kometar