Pretraživanje na karti
| 
| 
Višeglasje , tj. simultano zvučanje više tonova jedna je od najčudesnijih i najosebujnijih pojava glazbene umjetnosti . Mora postojati ideja koja objedinjuje simultanu prezentaciju različitih dijelova osiguravajući realizaciju estetsko-umjetničke cjeline .
Osnovni su elementi harmonije akord i suzvuci . Akord je istodobno zvučanje nekoliko tonova koji su smješteni jedan iznad drugog, za razliku od melodije koja je linearnog elementa. Harmonija čini glazbenu vetikalu . Harmojina označuje i teorijsku disciplunu koja proučava konstituiranje i spajanje akorada. Harmonija se počela razvijati krajem 1f6. st.
Akordi slijede melodiju. Svaka se individualna nota melodije nalazi u ne samo linearnom nizu vezana za one koje joj prethode ili slijede već i uz harmonijski kod koji određuje njezinu funkciju i daje joj snažniji intenzitet.
Osnovni tipovi akorada kojima se služi klasični nauk o harmoniji jesu trozvuci ( kvintakordi ) i četveozvuci ( septakordi ) , a nastaju vertikalnim slaganjem tonova , među kojima je razmak od terce , tj. od tri tona .Budući da se odnosi među tercama razlikuju jer one mogu biti velike ili male ( c-e ili c-es) , struktura tih trozvuka ili četverozvuka takođe se razlikuje što rezultira drugačijom zvučnošću , odnosno bojom . Harmonijski postpuci znatno utječu na doživljaj umjetničke boje , što je osobito značajno za impresionizam .
Harmonijskim postpupcima razvijaju se tenzije u glazbi. U tom smislu vrlo istaknutu ulogu imaju funkcije konsonanci i disonanci . Disonantni intervali nosioci su napetosti u glazbenom dijelu .
Vrste trozvuka :
Kvintakord je akord koji se sasoji od osnovno tona , terce i kvinte .Obrati kvintakorda se zovu sekstakord i kvartsekstakord . Sekstakord se sastoji od osnovnog tona , terce i sekste. Kvartsekstakord se sastoji od osnovnog tona , kvarte i sekste .
dur , mol , povećani i smanjeni kvintakord i njegovi obrati , sekstakordi i kvartsekstakordi .
Septakord je akord koji se sasoji od osnovnog tona , terce , kvinte i septime . Vrste septakorda : dominantni septakord i njegovi obrati ( sekundakord , terckvartakord , kvintsekstakord ) , veliki durski , mali durski , veliki molski , mali molski , polusmanjeni septakord , smanjeni septakord , povećani septakord .
Aljehin
kaže:
 |
Harmonija Veoma poučno. S malo teksta objasnila je glavne elemente harmonije. Bilo bi dobro kad bi se to moglo potkrijepit primjerima (animacijom, zvukom i notnim prikazom)tako bi se elementi harmonije najlakše shvatili. Uz današnju informatičku tehnologiju, mislim da to nije teško. Najbolji su tekstovi oni koji su napisani tako, da ih svatko tko otvori dotičnu stranicu, lako shvati, da razumije o čemu je riječ. Svrha je naravno pouka i širenje glasbene kulture te pridobivanje novih poklonika glasbenog stvaralaštva. Još jednom pohvala autorici. |
gost
kaže:
 |
... eii...cao ljudi..ja bi vas pitala za suzvuke u e molu..pa ako neko zna neka se javi....hvala..  |
gost
kaže:
|
... ei ljudi ja bih vas molila ako ko zna kako poredu idu u molu u duru su kvintakordi D D D a u molu ( harmoniskom,melodiskom.prirodnom).... pomozite molim vas...  |
aahahahahahahahahha nemate blage 
gost
kaže:
|
... Bravo za autora ovog kratkog, ali izvrsnog teksta razumljivog svima. Bilo bi dobro kad bi na isti na?in malo objasnili i "fiziku" tona (zvuka). Možda da se ubaci neka animacija sa simulacijom frekvencija tonova koji se koriste u glasbi, kao što sam negdje ve? vidio (ali s objašnjenjima na njema?kom jeziku). Kratka povijest od Pitagorina tuma?enja nastanka tonova (i njihovih frekvencija) pa do Helmholza, te malo o stupnjevima i polustepenima (?). Taj dio po?etnicima, a i mnogima koji se bave glasbom nije jasan. Isto tako i o jezi?noj odnosno terminološkoj neujedna?enosti (zbrci) koja vlada u hrvatskom glasbenom nazivlju. Imenovanju tonova A,B,C,D,E,F,G. Zašto se kod nas ton B zove H. ?lanak je izvrstan i dosad najbolji od svih (a pogledao sam ih mnogo) koji su objašnjavali istu temu, a nisu je objasnili na ovako "pitki" na?in. Pozdrav, Capablanca |
gost
kaže:
|
Glasbena teorija Bravo za autora ovog kratkog, ali izvrsnog teksta razumljivog svima. Bilo bi dobro kad bi na isti na?in malo objasnili i "fiziku" tona (zvuka). Možda da se ubaci neka animacija sa simulacijom frekvencija tonova koji se koriste u glasbi, kao što sam negdje ve? vidio (ali s objašnjenjima na njema?kom jeziku). Kratka povijest od Pitagorina tuma?enja nastanka tonova (i njihovih frekvencija) pa do Helmholza, te malo o stupnjevima i polustepenima (?). Taj dio po?etnicima, a i mnogima koji se bave glasbom nije jasan. Isto tako i o jezi?noj odnosno terminološkoj neujedna?enosti (zbrci) koja vlada u hrvatskom glasbenom nazivlju. Imenovanju tonova A,B,C,D,E,F,G. Zašto se kod nas ton B zove H. ?lanak, premda napisan davno, je izvrstan i dosad najbolji od svih (a pogledao sam ih mnogo), koji su objašnjavali istu temu, a nisu je objasnili na ovako "pitki" na?in. Nadam se da je autor živ i da ? e imati vremena i snage da još svog znanja podjeli sa nama. Pozdrav, Capablanca |
Ažurirano (Ponedjeljak, 17 Studeni 2008 06:02)
Istaknite svoj oglas i povećajte posjećenost do 6 puta
Stranica Moje Instrukcije za vrijeme školske godine bilježi preko 100 000 posjeta mjesečno, stoga nemojte propustiti priliku i popunite svoje slobodne termine s nama.
|
Imate objavljen oglas, istaknite ga:
|
 |
Pišite lekcije i povećajte posjećenost svog oglasa
Pišite kratke lekcije i pomognite djeci u njihovoj potrazi za znanjem, a vaš oglas će biti prikazan u vrhu lekcije koju ste napisali. Na taj način možete i jednostavno dogovoriti instrukcije umjesto da vas traže preko tražilice u moru ostalih instruktora.